Mladi poslovni ljudi, žena i muškarac, planiraju novi startap u Srbiji u Beogradu

01. Šta treba da znam pre nego što pokrenem biznis?

Došli ste na ideju da pokrenete svoj biznis? Prvo je potrebno da razradite svoju ideju i da se dobro informišete o stanju na tržištu. U tome vam mogu pomoći podaci, analize, generalno istraživanje na internetu o potrebama za uslugama ili proizvodima koje možete pružati i proizvoditi.

Pored toga, možete se osloniti i na svoje kontakte i pitati prijatelјe i poznanike da li mogu da vam pomognu da što bolјe razumete tržište i kako da napravite firmu koja može da proizvede nešto što drugi žele da kupe.

Analizirajte i finansijski aspekt svog poslovanja i pronađite mogućnosti za dodatno finansiranje. Korisno je da se informišete o svim dostupnim vidovima finansijske i nefinansijske podrške.

Poslednja izmena 23.01.2020.

02. Da li mogu da dobijem finansijsku podršku i kako?

Postoji mogućnost finansijske podrške, koja zavisno od vaše situacije i potreba može biti u obliku subvencija za zapošlјavanje, poreskih olakšica, ili povolјnih kredita.

  • Subvencije za samozapošlјavanje Nacionalne službe za zapošlјavanje dodelјuju senezaposlenom licu u vidu subvencije, u jednokratnom iznosu od 250 hilјada dinara. U slučaju samozapošlјavanja nezaposlenih osoba sa invaliditetom iznos je 270 hilјada dinara. Subvencije se dodelјuju radi osnivanja radnje, zadruge ili drugog oblika preduzetništva kao i osnivanja privrednog društva, ukoliko osnivač u njemu zasniva radni odnos.

 

  • Poslodavci koji žele da zaposle nove radnike ali i preduzetnici koji tek planiraju da pokrenu posao mogu da dobiju značajne poreske olakšice.
  • Postoji mogućnost da konkurišete i za povolјne kredite Fonda za razvoj Republike Srbije. Iako većina kredita podrazumeva da ste već otpočeli poslovanje, može biti korisno da od početka znate na koje sve mogućnosti možete da računate. Na raspolaganju su:
  • Start-up krediti za koje mogu konkurisati oni koji žele da pokrenu sopstveni posao ili postojeći preduzetnici, mikro i mala privredna društva osnovana u godini koja prethodi godini podnošenja zahteva. Ulaganja koja se mogu finansirati u okviru ovog programa obuhvataju: dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, poslovnog ili proizvodnog prostora, kupovinu opreme (nove ili polovne, ne starije od pet godina), kao i trajna obrtna sredstva, koja mogu da učestvuju najviše do 20% u strukturi ukupnog investicionog ulaganja;
  • Program promocijepreduzetništva i samozapošlјavanja namenjen novoosnovanim preduzetnicima, polјoprivrednim gazdinstvima, mikro i malim privrednim društvima starosti do dve godine, kao i svima koji su zainteresovani za otpočinjanje sopstvenog biznisa i razvoj poslovanja;
  • Kredit za nabavku opreme, mašina, postrojenja, zatim izgradnju ili kupovinu proizvodnog ili poslovnog prostora (investicioni krediti);
  • Kratkoročni kredit za podsticanje konkurentnosti i likvidnosti domaće privrede (kratkoročni krediti);

Drugi krediti i podrška dostupni su i mogu se pratiti na veb prezentacijama Fonda za razvoj i Razvojne agencije Srbije.

Poslednja izmena 23.01.2020.

 

 

03. Da li mogu da dobijem neku drugu podršku i koju?

Da, kako biste razumeli šta je sve potrebno da otpočnete poslovanje, možete se prijaviti na besplatne obuke kod svog savetnika za zapošlјavanje u Nacionalnoj službi za zapošlјavanje.

Na dvodnevnoj obuci Put do uspešnog preduzetnika možete dobiti informacije o pokretanju biznisa i pripremi biznis plana.Nezaposleni koji nakon uspešno završene dvodnevne obuke odluče da realizuju svoju poslovnu ideju, mogu da konkurišu za subvenciju za samozapošlјavanje.

Akreditovane regionalne razvojne agencije realizuju standardizovani set usluga koji je namenjen potencijalnim i postojećim preduzećima i preduzetnicima i potpuno je besplatan. Ovaj set usluga čini pet grupa usluga: informacije, obuke, savetodavne usluge, mentoring i promocije.

Osim toga, dostupne su brojne obuke za otpočinjanje poslovanja koje organizuju različita udruženja, organizacije i pojedinci. Ove obuke i događaje možete pronaći lako pretragom na internetu ili kontaktiranjem udruženja koja podstiču preduzetništvo. Čak i kada niste potpuno sigurni da želite da otpočnete svoj biznis, ove obuke ili informativne sesije su korisne da možete razumeti šta vam sve može biti potrebno i da čujete kako drugi vide Vašu ideju.

Poslednja izmena 23.01.2020.

04. Како да знам колико ће износити месечни порези и доприноси и други трошкови ако решим да оснујем фирму?

Minimalni mesečni izdaci za poreze i doprinose zavise od oblika poslovanja za koji se odlučite. Najčešći oblik poslovanja u Srbiji je preduzetnik – paušalac. Okvirnu visinu poreza i doprinosa na mesečnom nivou za preduzetnike paušalce možete obračunati na internetu korišćenjem kalkulatora paušalnog poreza i doprinosa.

Za druge oblike poslovanja, visina poreza i doprinosa može značajno da varira, te je preporučlјivo angažovati pravnog savetnika ili računovodstvenu agenciju.

Poslednja izmena 23.01.2020.

05. Da li moram da imam biznis plan?

Ne, nije obavezno, ali prethodno izrađen biznis plan može biti jedan od uslova za dobijanje nekih vidova finansijske i nefinansijske podrške. Izrada biznis plana podrazumeva da isplanirate formu osnivanja firme, plan prodaje i proizvodnje, cilјne klijente i sve druge pojedinosti koje je potrebno utvrditi i planirati da bi vaš biznis uspeo. Na taj način možete da pokažete potencijalnim finansijerima da vaša biznis ideja može biti uspešna.

Da saznate više o tome šta je biznis plan i kako da ga napišete, pogledajte video.

Poslednja izmena 20.01.2020.

06. Odlučio sam da započnem svoj biznis, kako da izaberem odgovarajući oblik poslovanja?

Oblik poslovanja odabirate u zavisnosti od svojih cilјeva i potreba. Možete odlučiti da se registrujete kao preduzetnik, privredno društvo, zadruga, ili ustanova.

U Agenciji za privredne registre se registruju preduzetnici, privredna društva (što podrazumeva društva sa ograničenom odgovornošću, ortačka društva, komanditna društva, akcionarska društva),ogranci stranih privrednih društava, predstavništva stranih privrednih društava, zadruge i zadružni savezi.

Preduzetnik je najzastuplјeniji oblik privrednog subjekta.Preduzetnik nema status pravnog lica, preduzetnik je fizičko lice koje se registruje u Agenciji za privredne registre za obavlјanje određene delatnosti u cilјu ostvarivanja prihoda.

Društvo s ograničenom odgovornošću ima status pravnog lica i predstavlјa društvo u kome jedan ili više članova društva imaju udele u osnovnom kapitalu društva. Članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva, već je društvo odgovorno isklјučivo svojom imovinom.

Sve potrebne informacije za registraciju društva sa ograničenom odgovornošću su dostupne na stranici Agencije za privredne registre.

Akcionarsko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podelјen na akcije koje ima jedan ili više akcionara koji ne odgovaraju za obaveze društva. Ima status pravnog lica. Sve potrebne informacije za registraciju akcionarskog društva su dostupne na stranici Agencije za privredne registre.

Ortačko društvo je društvo dva ili više ortaka koji su neograničeno solidarno odgovorni celokupnom svojom imovinom za obaveze društva. Ima status pravnog lica.Sve potrebne informacije za registraciju ortačkog društva su dostupne na stranici Agencije za privredne registre.

Komanditno društvo je privredno društvo koje ima najmanje dva člana, od kojih najmanje jedan za obaveze društva odgovara neograničeno solidarno (komplementar), a najmanje jedan odgovara ograničeno do visine svog neuplaćenog, odnosno neunetog uloga (komanditor). Ima status pravnog lica.Sve potrebne informacije za registraciju komanditnog društva su dostupne na stranici Agencije za privredne registre.

Ustanove su specifični oblik organizovanja delatnosti i mogu biti privatne ili javne ali najčešće imaju javnu funkciju. Ustanove se registruju u nadležnim sudovima.

Poslednja izmena 23.01.2020.

07. Šta je sve potrebno da znam kako bih razumeo/la da li želim da poslujem kao preduzetnik ili kao privredno društvo?

Registracija preduzetnika je jeftinija i brža, niže su takse, kao i propisane kazne za učinjeni prekršaj. Preduzetnik može da plaća poreze i doprinose paušalno (prema unapred utvrđenom iznosu), a može i da se opredeli za isplatu lične zarade. Ipak, ova forma ima i svoje nedostatke,

а то је да предузетник за све обавезе настале у вези са обављањем делатности одговара целокупном имовином. То значи да уколико не можете да измирите своје обавезе и дуговања као предузетник, могуће је да се дуг намири и из ваше личне имовине.

Уколико се одлучите да оснујете привредно друштво потребно је знати да је могуће да се региструјете као ортачко, командитно, акционарско друштво или друштво с ограниченом одговорношћу (д.о.о.), које је и далеко најзаступљенија форма. Иако пословање у форми д.о.о. омогућава флексибилност управљања и промене чланова и смањену одговорност будући да члан одговара само до висине свог улога, оснивање д.о.о. је скупље, већи су трошкови пословања, порези и таксе, и постоји обавеза вођења двојног књиговодства. Друштво с ограниченом одговорношћу (д.о.о.) представља најзаступљенији избор привредника.

Последња измена 20.01.2020.

08. Koliki su porezi koji bi plaćao kao preduzetnik?

Предузетник „паушалац“ је најчешћи тип предузетника када се започиње пословање. Намењен је онима који нису у могућности да воде пословне књиге, па Пореска управа, по утврђеним критеријумима, паушално одређује износ пореза на приходе од самосталне делатности који треба платити.

Rešenjem Poreske uprave određuje se fiksan iznos poreza i doprinosa koji se plaća bez obzira na poslovanje (svakog meseca se mora platiti nezavisno od toga da li se ostvaruje prihod ili ne). Visinu poreza i doprinosa možete orijentaciono izračunati koristeći kalkulator.

Osnovni uslovi koje morate ispuniti da biste bili „paušalac“ su da vam je promet, odnosno zbir iznosa svih faktura koje ste izdaliu jednoj godini manji od šest miliona dinara, i da ispunite kriterijume samostalnosti na godišnjem nivou. U obavezi ste da elektronski ili u papiru na obrascu vodite KPO – Poslovnu knjigu o ostvarenom prometu paušalno oporezovanih obveznika.

Kao preduzetnik, možete se opredeliti da vodite poslovne knjige i poslujete u režimu samooporezivanja. U tom slučaju preduzetnik ima obavezu da sam obračunava porez na prihode koje je ostvario, što prikazuje i kroz poreske prijave. U ovom slučaju, plaćaju se socijalni doprinosi (zdravstveno, penziono i osiguranje za slučaj nezaposlenosti) po ukupnoj stopi od 36,55%, a na sve što zaradi, preduzetnik plaća i porez na prihod od samostalne delatnosti od 10%. Samooporezivanje može biti povolјna opcija za one preduzetnike kojima je tokom godine poslovanje konstantno (ne uvećava se), ali je nepovolјan za preduzetnike koji usled dobrog poslovanja beleže uvećanu dobit, jer je nivo obaveza koje moraju da plate na dobit veoma visok.

Kao preduzetnik se možete odlučiti i za sistem isplate lične zarade. To znači da možete da sami odredite visinu svoje plate (lične zarade) i da na taj iznos plaćate poreze i doprinose na zaradu i porez na prihod od samostalne delatnosti u iznosu od 10 % (prema osnovici koja je utvrđena bilansom uspeha). Ovaj režim znači da sezonski možete da prilagodite svoju platu i da je smanjite kada imate manje posla odnosno da je povećate kada ga ima više. Ipak, visoke stope doprinosa mogu biti obeshrabrujuće da se odlučite za ovaj tip poslovanja.

Sve potrebne informacije za registraciju preduzetnika su dostupne na stranici Agencije za privredne registre.

Poslednja izmena 5.2.2020.

09. Šta treba da znam pre nego što registrujem svoju firmu?

Najveći broj poslovnih subjekata (preduzetnik i društvo sa ograničenom odgovornošću) u Srbiji se može registrovati elektronski. Ukoliko se odlučite na elektronsku registraciju, potreban vam je kvalifikovani elektronski sertifikat za potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom. Ostali oblici poslovanja registruju se još uvek u papirnoj proceduri. Ustanove koje se registruju u sudovima se registruju isklјučivo u papirnoj proceduri.

Poslednja izmena 20.01.2020.

10. U kojim slučajevima mi je potrebna posebna licenca ili odobrenje za osnivanje firme i kako se ona pribavlјa?

Za većinu tipičnih poslovnih subjekata je dovolјna formalna registracija u Agenciji za privredne registre. Ipak, za neke delatnosti je potrebno imati posebnu licencu ili dozvolu pre registracije, ili je potrebno izvršiti određenu dodatnu registraciju u još nekom organu nakon registracije.

U nastavku je spisak nekih delatnosti za koje je potrebna posebna dozvola, licenca ili odobrenje. Spisak nije iscrpan, i zato je potrebno da pre otvaranja firme proverite da li je za obavlјanje te delatnosti potrebno da posedujete određene kvalifikacije ili dozvole.

Dozvolu za rad agenciji za zapošlјavanje (šifra 78.10) izdaje Ministarstvo za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja. Uslov za dobijanje dozvole je da je u agenciji zaposleno najmanje jedno lice sa visokom stručnom spremom i položenim ispitom za rad u zapošlјavanju, kao i da su ispunjeni odgovarajući prostorno-tehnički uslovi. Nakon dobijene dozvole za rad, agencija može obavlјati poslove zapošlјavanja. Za više informacija o polaganju ispita za rad u zapošlјavanju i otvaranje agencije za zapošlјavanje, potrebno je konsultovati se na veb prezentaciji Ministarstva za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja.

Dozvolu za rad agenciji za privremeno zapošlјavanje (šifre 78.20, 78.30) izdaje Ministarstvo za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja.

Delatnost u oblasti privatnog obezbeđenja, usluga sistema obezbeđenja i istražne delatnosti (šifre 80.10, 80.20 i 80.30) uslovlјena je pribavlјanjem rešenja Ministarstva unutrašnjih poslova kojim se preduzetniku dozvolјava obavlјanje delatnosti pre registracije firme. Potrebno je pribaviti i dozvolu za obuke za vršenje poslova privatnog obezbeđenja. Za više informacija o pribavlјanju neophodnih odobrenja, potrebno je konsultovati veb prezentaciju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Za delatnosti u oblasti proizvodnje oružja i municije i posredovanje u prometu oružja i municije brokeringom (šifre 25.40 i 47.78) potrebno je, ili registrovati privredni subjekat pre dobijanja odobrenja pod drugom šifrom delatnosti, ili ne navoditi u poslovnom imenu da se radi o prometu oružjem, te po dobijanju dozvole od Ministarstva unutrašnjih poslova izvršiti promenu delatnosti u skladu sa dozvolom. Za više informacija o pribavlјanju neophodnih odobrenja, potrebno je konsultovati veb prezentaciju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Za bavlјenje pomoćnom obrazovnom delatnošću (šifra 85.60) potrebno vam je prethodno odobrenje Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Za delatnost u oblasti socijalne zaštite bez smeštaja za stara lica i lica s posebnim potrebama – Pomoć u kući (šifra 88.10), potrebno je da pre registracije pribavite potvrdu nadležne jedinice lokalne samouprave koja potvrđuje da ispunjavate uslove za pružanje usluga socijalne zaštite. Za više informacija, morate se obratiti nadležnoj jedinici lokalne samouprave.

Za obavlјanje taksi prevoza potrebno je odobrenje jedinice lokalne samouprave za obavlјanje auto-taksi prevoza putnika. Za više informacija, savetuje se da se obratite nadležnoj jedinici lokalne samouprave.

Za obavlјanje komunalnih delatnosti, uklanjanje otpadnih voda, prečišćavanje vode, upravlјanje otpadom, prevoz posmrtnih ostataka, drumski prevoz tereta, održavanje puteva, uslužne delatnosti u kopnenom saobraćaju, delatnost pijaca, parking servisa, i slične delatnosti od javnog značaja potrebno je imati prethodno zaklјučeni ugovor o poveravanju obavlјanja poslova komunalne delatnosti preduzetniku od strane nadležne jedinice lokalne samouprave.

Kod delatnosti zastupnika i posrednika u osiguranju (šifra 66.22) potrebna je prethodna dozvola Narodne banke Srbije za obavlјanje poslova zastupanja u osiguranju. Za više informacija o potrebnim uslovima i proceduri pribavlјanja ovih dozvola, posetite veb prezentaciju Narodne banke Srbije.

Da biste se registrovali kao stečajni upravnik, potrebno je prethodno pribaviti licencu za obavlјanje poslova stečajnog upravnika koju izdaje Agencija za licenciranje stečajnih upravnika. Za više informacija o načinu i proceduri pribavlјanja ove licence, posetite veb prezentaciju Agencije za licenciranje stečajnih upravnika.

Da biste se registrovali kao javni izvršitelј, potrebno je prethodno rešenje ministra nadležnog za pravosuđe o imenovanju izvršitelјa za upis u registar i potvrda da je položio zakletvu.

Za delatnosti koje se odnose na socijalnu zaštitu bez smeštaja – psihološko savetovalište, potrebna je prethodna potvrda o ispunjenosti propisanih uslova koju izdaje Ministarstvo za rad, zapošlјavanje, socijalna i boračka pitanja.

Za delatnosti koje se odnose na medicinsku i stomatološku praksu, zdravstvenu zaštitu, trgovinu na malo farmaceutskim proizvodima u specijalizovanim prodavnicama – apotekama (Šifre: 86.21, 86.22, 86.23, 86.90, 47.73), potrebno je prethodno rešenje Ministarstva zdravlјa o ispunjenosti uslova za obavlјanje određenih poslova zdravstvene delatnosti, odnosno položen stručni ispit, ili Ministarstva polјoprivrede kada se radi o veterinarskim apotekama. Za delatnosti trgovina na malo medicinskim i ortopedskim pomagalima u specijalizovanim prodavnicama i ostala trgovina na malo novim proizvodima u specijalizovanim prodavnicama – samo za delatnost optičara (šifre 47.74, 47.78, 47.78), potrebno je rešenje Ministarstva zdravlјa o ispunjenosti uslova za obavlјanje prometa na malo medicinskih sredstava u specijalizovanoj prodavnici. Za više informacija, posetite veb prezentaciju Ministarstva zdravlјa.

Za proizvodnju farmaceutskih preparata (šifra 21.20), potreban je prethodni dokument kojim se potvrđuje ispunjenost uslova za proizvodnju medicinskog sredstva.

Za rad ustanova za stara lica i lica s posebnim potrebama (dom za stare), potrebno je rešenje ministra nadležnog za oblast rada, zapošlјavanja i socijalne politike o ispunjenosti uslova za obavlјanje delatnosti doma za stare u formi preduzetnika. Ovo je potrebno samo ako želite da otvorite dom za stare kao preduzetnik.

Za registraciju delatnosti u oblasti računovodstvenih, knjigovodstvenih, revizorskih poslova i poreskog savetovanja (šifra 69.20), uslov za registraciju je da to lice nije pravnosnažno osuđivano za određena krivična dela.

Poslednja izmena 20.01.2020.

11. Da li moram da imam uplaćen osnivački ulog pri podnošenju prijave osnivanja privrednog društva?

Ne. Prilikom osnivanja privrednog društva nije potrebno uplatiti osnivački ulog. Jedino je obavezno navesti u osnivačkom aktu koliki će biti upisani ulog (novčani ili nenovčani) koji se može uplatiti nakon osnivanja u roku koji se odredi u osnivačkom aktu. Više informacija je dostupno na veb prezentaciji Agencije za privredne registre.

Poslednja izmena 23.01.2020.

12. Kako da odaberem poslovno ime?

Poslovno ime ili naziv ne sme da bude sličan nazivu drugog preduzetnika sa istim predmetom poslovanja. Isto tako,naziv privrednog društva ne sme biti sličan nazivu već registrovanog privrednog društva Proveru naziva možete izvršiti naveb prezentaciji Agencije za privredne registre. Pogledajte i video uputstvo za registraciju poslovnog imena i rezervaciju naziva u Agenciji za privredne registre.

Poslednja izmena 22.01.2020.

13. Kako da odaberem delatnost?

U registracionoj prijavi je potrebno da se navede pretežna delatnost. To je delatnost kojom će se privredni subjekat primarno baviti, ali ne mora da bude jedina. Ovde možete pogledati spisak delatnosti i njihove opise.

Za određene delatnosti je potrebno ispuniti prethodne uslove, dobiti određena odobrenja i licence. Preduzetnik može obavlјati i neke druge delatnosti pored one koja je primarna. Ako je za te druge delatnosti potrebno pribaviti prethodno odobrenje ili saglasnost, preduzetnik će morati da ih pribavi.

Poslednja izmena 20.01.2020.

14. Šta treba da uradim da bih se registrovao kao preduzetnik?

Registracija preduzetnika se obavlјa podnošenjem registracione prijave:

  • Elektronski, na veb prezentaciji Agencije za privredne registre. Za elektronsku registraciju neophodan je potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom. Elektronska registracija ima niz prednosti u odnosu na tradicionalni način registracije, između ostalog, cena registracije je niža ukoliko se vrši elektronskim putem;

 

  • Lično, u sedište APR-a u Beogradu, jednoj od 13 filijala Agencije za privredne registre ili određenim opštinskim kancelarijama (više informacija ovde);
  • Poštom, slanjem dokumentacije na adresu: Agencija za privredne registre, Brankova 25, 11000 Beograd, Srbija.

Više informacija ovde.

Poslednja izmena 20.01.2020.

15. Šta treba da uradim da bih se registrovao kao društvo sa ograničenom odgovornošću?

Registracija društva sa ograničenom odgovornošću se obavlјa podnošenjem registracione prijave:

  1. Elektronski, na veb prezentaciji Agencije za privredne registre. Za elektronsko podnošenje prijave neophodan vam je potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom, i to za svako lice koje je osnivač. Elektronska registracija ima niz prednosti, između ostalog, cena registracije je niža ukoliko se vrši elektronskim putem;

  1. Lično,u sedištu APR-a, jednoj od 13 filijala Agencije za privredne registreili određenim opštinskim kancelarijama;
  2. Poštom, slanjem dokumentacije na adresu: Agencija za privredne registre, Brankova 25, 11000 Beograd, Srbija
  3. Više informacija ovde.

Ukoliko se opredelite da registracionu prijavu podnesete u papiru, lično ili poštom, neophodno je prethodno overiti osnivački akt kod javnog beležnika. Spisak svih javnih beležnika dostupan je na veb prezentaciji Ministarstva pravde.

Poslednja izmena 22.01.2020.

16. Šta treba da uradim da bih registrovao akcionarsko društvo?

Pre registracije, potrebno je da akcionari pripreme osnivački akt i overe svoje potpise na njemu kod organa koji je nadležan za overu.(Spisak svih javnih beležnika dostupan je na veb prezentaciji Ministarstva pravde, a tamo gde javni beležnik nije imenovan moguće je overu izvršiti u sudu.) Akcionari koji osnivaju društvo potpisuju i prvi statut društva.

Prilikom osnivanja akcionarskog društva, osnivač/i u zavisnosti od svojih potreba odlučuju da li će upravlјanje društvom biti jednodomno ili dvodomno, dok upisane akcije koje se u skladu sa osnivačkim aktom uplaćuju u novcu pre registracije na privremeni račun kod poslovne banke u Republici Srbiji. Pre registracije društva akcionari koji osnivaju društvo dužni su da uplate, odnosno unesu uloge koji predstavlјaju najmanje 25% osnovnog kapitala, pri čemu uplaćeni iznos novčanog dela osnovnog kapitala ne može biti niži od iznosa minimalnog osnovnog kapitala koji iznosi 3.000.000,00 dinara.

Akcionarsko društvo se za sada ne može registrovati elektronski. Na veb prezentaciji Agencije za privredne registre možete pogledati spisak dokumentacije koja je potrebna za osnivanje akcionarskog društva.

Korisno je znati da Agencija za privredne registre ne vodi registar akcionara, već je vođenje jedinstvene evidencije akcionara u nadležnosti Centralnog registra hartija od vrednosti.

Poslednja izmena 20.01.2020.

17. Šta treba da uradim da bih registrovao ortačko društvo?

Pre registracije, potrebno je da ortaci pripreme ugovor o osnivanju i overe svoje potpise na njemu kod organa koji je nadležan za overu. (Spisak svih javnih beležnika dostupan je na veb prezentaciji Ministarstva pravde, a tamo gde javni beležnik nije imenovan moguće je overu izvršiti u sudu.)

Ortačko društvo se za sada ne može registrovati elektronski. Na veb prezentaciji Agencije za privredne registre možete pogledati spisak dokumentacije koja je potrebna za osnivanje akcionarskog društva.

Poslednja izmena 20.01.2020.

18. Šta treba da uradim da bih registrovao komanditno društvo?

Pre registracije, potrebno je da članovi komanditnog društva pripreme ugovor o osnivanju i overe svoje potpise na njemu kod organa koji je nadležan za overu. (Spisak svih javnih beležnika dostupan je na veb prezentaciji Ministarstva pravde, a tamo gde javni beležnik nije imenovan moguće je overu izvršiti u sudu.)

Komanditno društvo se za sada ne može registrovati elektronski. Na veb prezentaciji Agencije za privredne registre se može videti spisak dokumentacije koja je potrebna za osnivanje akcionarskog društva.

Poslednja izmena 20.01.2020.

19. Šta treba da uradim da bih registrovao ustanovu?

Ustanove se registruju u privrednim sudovima u Srbiji.* Pre predaje prijave za upis u sudski registar potrebno je da se raspitate da li je za osnivanje ustanove u toj delatnosti potrebno da prethodno pribavite dozvolu, rešenje o ispunjenosti uslova, ili saglasnost nadležnog ministarstva.

Potrebna dokumentacija za registraciju ustanove je:

  1. Registarska prijava za sud, prilozi 1, 2, 3, 4 i 7. i obrazac oglasa u dva primerka, koji se mogu preuzeti sa veb prezentacije Privrednog suda Beograd – Obrasci za registar. Za druge sudove, potrebno je da pronađete obrasce na veb prezentaciji suda koji je nadležan za teritoriju na kojoj osnivate ustanovu. Obrazac prijave i priloge popunjava podnosilac prijave i potpisuje lice ovlašćeno za zastupanje.
  2. Osnivački akt (Odluka o osnivanju ili Ugovor o osnivanju ako je više osnivača) koji je overen kod javnog beležnika.
  3. Statut.
  4. Dokaz o sedištu: ugovor o zakupu ili izvod iz lista nepokretnosti (fotokopija koju nije potrebno overavati).
  5. Potvrda banke o uplaćenom osnivačkom ulogu koji se uplaćuje na privremeni račun u banci ukoliko se radi o novčanom osnivačkom ulogu, odnosno specifikacija imovine (pokretne i nepokretne) i prava sa procenom vrednosti od strane osnivača koja je sastavni deo osnivačkog akta ukoliko se radi o nenovčanom osnivačkom ulogu. Potrebno je dostaviti i dokaz o stvarnim pravima na nepokretnosti ako one predstavlјaju osnivački ulog.
  6. Fotokopija lične karte za osnivača ako je osnivač fizičko lice, a izvod iz registra privrednih subjekata ako je osnivač pravno lice.
  7. Overeni potpis lica za zastupanje – OP obrazac.
  8. Fotokopija lične karte lica za zastupanje.
  9. Rešenje nadležnog ministarstva u originalu ili overenoj kopiji ukoliko je u skladu sa posebnim zakonom propisana prethodna saglasnost za obavlјanje delatnosti za koju se ustanova osniva.
  10. Dokaz o uplati troškova oglasa, uz napomenu da se naknada za troškove oglasa na godišnjem nivou menja i nju određuje Službeni glasnik RS, te za 2020. godinu iznosi 5663 dinara. Sud po službenoj dužnosti objavlјuje oglas po izdavanju rešenja o upisu.

Sva dokumenta dostavlјaju se u originalu ili overenoj fotokopiji (overena od strane javnog beležnika ili nadležnog suda), osim ukoliko nije izričito napisano da je potrebno dostaviti fotokopiju.

Po dobijanja rešenja o upisu osnivača ustanove u sudski registar, u obavezi ste da samostalno predate prijavu Republičkom zavodu za statistiku za dobijanje matičnog broja (više informacija ovde) na propisanom obrascu i Poreskoj upravi za dobijanje poreskog identifikacionog broja (PIB).

*Od 11. oktobra 2020. registracija zdravstvenih ustanova će se vršiti u Agenciji za privredne registre.

Poslednja izmena 24.01.2020.

20. Šta treba da uradim da bih registrovao zadrugu ili zadružni savez?

Prvi korak je da sazovete skupštinu zadrugara i dogovorite odredbe ugovora o osnivanju i zadružna pravila, o čemu je potrebno da sačinite zapisnik. Zatim, potrebno je da overite potpise svih zadrugara na Ugovoru o osnivanju kod organa nadležnog za overu potpisa (kod mesno nadležnog javnog beležnika ili u mesno nadležnom sudu ako javni beležnik nije izabran za tu teritoriju).

Nakon toga, potrebno je da sa registracionu prijavu zajedno sa potrebnom dokumentacijom priložite u sedištu ili nekoj od filijala Agencije za privredne registre.

Poslednja izmena 20.01.2020.

21. Šta treba da uradim da bih registrovao ogranak stranog privrednog društva u Srbiji?

Огранак страног привредног друштва је његов издвојени организациони део преко кога то друштво обавља делатност у Републици Србији у складу са законом. Огранак страног привредног друштва има претежну делатност за коју се региструје, а може обављати све друге делатности које нису законом забрањене, независно од тога да ли су одређене одлуком о образовању огранка. Огранак страног привредног друштва нема својство правног лица, али у пореском смисли има статус резидента.

Ogranak stranog privrednog društva se za sada ne može registrovati elektronski. Na veb prezentaciji Agencije za privredne registre se nalazi spisak dokumentacije koja je potrebna za osnivanje ogranka stranog privrednog društva.

Poslednja izmena 20.01.2020.

22. Šta treba da uradim da bih registrovao predstavništvo stranog privrednog društva u Srbiji?

Predstavništvo stranog privrednog društva je njegov izdvojen organizacioni deo koji može obavlјati prethodne i pripremne radnje u cilјu zaklјučenja pravnog posla tog društva. Predstavništvo nema svojstvo pravnog lica i može zaklјučivati samo pravne poslove u vezi sa svojim tekućim poslovanjem. Strano privredno društvo odgovara za obaveze prema trećim licima koje nastanu u poslovanju njegovog predstavništva.

Predstavništvo stranog privrednog društva se za sada ne može registrovati elektronski. Na veb prezentaciji Agencije za privredne registre se nalazi spisak dokumentacije koja je potrebna za osnivanje predstavništva stranog privrednog društva.

Poslednja izmena 20.01.2020.

23. Šta je to potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom (kvalifikovani elektronski potpis), čemu služi i kako da ga pribavim?

Da biste mogli da se elektronski registrujete kao preduzetnik ili osnujete d.o.o, potreban vam je potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom. Potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom je elektronska zamena rukom pisanog potpisa kojom se identifikuje potpisnik i garantuje integritet podataka.

Potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom je skup podataka u elektronskom obliku, to nije digitalna slika svojeručnog potpisa.

Kako biste mogli da kreirate potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom, morate posedovati kvalifikovani elektronski sertifikat (KES), kojim možete pristupati elektronskim uslugama i potpisivati elektronske dokumente. Kvalifikovane elektronske sertifikate izdaju sertifikaciona tela.

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) izdaje kvalifikovani elektronski sertifikat sa digitalnim potpisom na čipovanim ličnim kartama. Kako biste ga pribavili potrebno je da lično odete u najbližu ispostavu MUP-a i podnesete zahtev. MUP ne naplaćuje izdavanje KES-a. Više informacija dostupno je na veb prezentaciji Ministarstva unutrašnjih poslova.

Postoje i druga (komercijalna) sertifikaciona tela koja izdaju kvalifikovane elektronske sertifikate, ali se oni naplaćuju.

Kvalifikovani elektronski sertifikat možete koristiti da biste elektronski potpisivali dokumenta i kako biste osnovali firmu elektronski. Može vam biti vrlo koristan (u nekim slučajevima i neophodan) u poslovanju, a pre svega je potreban za:

  • Predaju završnih finansijskih izveštaja u Agenciji za privredne registre.
  • Evidentiranje stvarnog vlasnika u roku od 15 dana od dana osnivanja firme.
  • Prijavu radnika u CROSO.
  • Uvid u stanje poreskog duga u Poreskoj upravi i lokalnoj poreskoj administraciji.
  • Izdavanje dozvola za gradnju.

Poslednja izmena 24.01.2020.

24. Šta je to PIB i kako da ga dobijem?

PIB je akronim, odnosno, skraćeni naziv za poreski identifikacioni broj. PIB se dodelјuje svakom privrednom društvu prilikom registracije i ostaje nepromenjen tokom njenog postojanja i poslovanja. PIB je, na primer, i obavezan element računa, naročito važan za subjekte koji su u sistemu PDV-a.

Kada podnesete zahtev za registraciju u Agenciji za privredne registre, ujedno se Poreska uprava elektronski obaveštava da je potrebno da izda potvrdu o PIB-u. Poreska uprava brzo generiše broj i šalјe informaciju Agenciji za privredne registre tako da se potvrda o PIB-u najčešće dobija zajedno sa rešenjem o registraciji firme.

PIB je javno dostupan podatak i sadržan je u registru privrednih subjekata u Agenciji za privredne registre.

Novoregistrovane ustanove moraju posebno podneti zahtev Poreskoj upravi za dobijanje PIB-a.

Poslednja izmena 20.01.2020.

25. Šta je to matični broj firme i kada ga dobijam?

Matični broj (skraćeno MB), predstavlјa statistički jedinstveni broj koji se dodelјuje svakom privrednom subjektu i pravnom licu. Sastoji se od 8 cifara i jedinstven je, za svakog subjekta različit, i ne može da se menja.

Kada podnesete zahtev za registraciju u Agenciji za privredne registre, ujedno se Republički zavod za statistiku elektronski obaveštava da je potrebno da izda matični broj. Matični broj se zatim generiše i šalјe se informacija Agenciji za privredne registre, tako da će se matični broj uvek naći na Vašem rešenju o registraciji i u javnom registru privrednih subjekata.

Ustanove moraju podneti zahtev Republičkom zavodu za statistiku radi dobijanja matičnog broja.

Poslednja izmena 20.01.2020.

26. Šta je evidencija stvarnih vlasnika i da li moram da se prijavim?

Evidencija stvarnih vlasnika je javna baza podataka o fizičkim licima koja su krajnji vlasnici pravnih lica.

Stvarni vlasnici se evidentiraju isklјučivo elektronskim putem, na veb prezentaciji Agencije za privredne registre u roku od 15 dana od dana registracije i postupak se sprovodi bez naknade.

Preduzetnici ne moraju da se evidentiraju jer se podrazumeva da su oni stvarni vlasnici.

Postojanje ovakve evidencije i javno objavlјivanje identiteta stvarnog vlasnika je mera kojom se sprečava poreska evazija, korupcija, pranje novca i finansiranje terorizma.

Poslednja izmena 23.01.2020.

27. Kada je potrebno da otvorim račun u poslovnoj banci i šta mi je za to potrebno?

Nakon registracije firme, potrebno je da otvorite poslovni račun u banci. Spisak banaka koje posluju u Srbiji dostupan je na veb prezentaciji Narodne banke Srbije. Za otvaranje računa će najčešće će biti potrebno da priložite rešenje o registraciji, potvrdu o PIB-u, OP obrazac overen kod javnog beležnika (što zavisi od banke do banke),

karton deponovanih potpisa i potpisan ugovor. Ipak, savetujemo vam da se pre odlaska u odabranu banku radi otvaranja računa dobro informišete o neophodnoj dokumentaciji na veb prezentaciji banke, kako biste bili sigurni da imate svu potrebnu dokumentaciju.

Za otvaranje računa u banci privredna društva i preduzetnici ne moraju imati pečat. U slučaju da se od preduzetnika ili privrednog društva zahteva pečat kao neophodan uslov za otvaranje računa u banci, zahtev treba prijaviti Kontakt centru Vlade Republike Srbije ili Kontakt centru Narodne banke Srbije.

Poslednja izmena 20.01.2020.

28. Da li je neophodno da izradim pečat?

Ne, pečat nije obavezan za poslovanje preduzetnika i privrednih društava. Bez pečata možete podneti poresku prijavu, otvoriti račun u banci bez pečata, preuzimati poštu i drugo. Nijedna institucija ne sme da Vam uskrati uslugu zato što nemate pečat.

U slučaju da se od preduzetnika ili privrednog društva zahteva pečat kao neophodan uslov za otvaranje računa u banci, zahtev treba prijaviti Kontakt centru Vlade Republike Srbije.

Poslednja izmena 20.01.2020.

29. Kako se prijavlјujem za plaćanje poreza?

Nakon što ste registrovali firmu, potrebno je da u roku od 15 dana predate poresku prijavu za porez na dobit (za privredna društva), odnosno poresku prijavu za utvrđivanje poreza na prihode od samostalne delatnosti (za preduzetnike koji vode poslovne knjige), kojom se utvrđuje akontacija poreza.

Од 01. јануара 2020. године, предузетник „паушалац“ који у току године започне обављање самосталне делатности не мора да подноси пореску пријаву. Лице које започне обављање делатности, захтев за паушално опорезивање подноси искључиво у моменту регистрације код Агенције за привредне регистре, која ће тај захтев проследити Пореској управи.

Предузетник „паушалац“ који у току године започне обављање самосталне делатности, а који се не региструје код организације која води регистар привредних субјеката (нпр. адвокати), подноси пореску пријаву у року од 15 дана од дана регистрације. Лица која се не региструју код организације која води регистар привредних субјеката, захтев за паушално опорезивање подносе Пореској управи у року од пет дана од дана регистрације, у електронском облику преко портала Пореске управе.

Последња измена 20.01.2020.

30. Da li moram da imam knjigovođu?

Ne, nije neophodno da imate knjigovođu i većina malih preduzetnika ih nema. Međutim, ukoliko vam je potrebna pomoć oko administracije i možete da priuštite ovakvu uslugu, može biti korisno da imate knjigovođu.

Za one koji se opredele da vode poslovne knjige i u domenu su samooporezivanja, kao i za one koji su u sistemu dvojnog knjigovodstva, može biti korisno da angažuju knjigovođe.

Veće firme (privredna društva) se najčešće odlučuju za korišćenje knjigovodstvenih usluga.

Poslednja izmena 20.01.2020.

31. U kojim slučajevima imam pravo na poreske olakšice i kako da ih ostvarim?

Pravo na poresku olakšicu može ostvariti:

1) Poslodavac – pravno lice, preduzetnik, preduzetnik „paušalac“ ili preduzetnik polјoprivrednik) koji zapošlјava nove radnike ima pravo na povraćaj dela plaćenog poreza i doprinosa na zarade isplaćene zaklјučno sa 31. decembrom 2020. godine;

2) Poslodavac – pravno lice koje je razvrstano u mikro ili malo pravno lice i preduzetnik, preduzetnik paušalac i preduzetnik polјoprivrednik koji zaposli najmanje dva lica ima pravo na povraćaj dela plaćenog poreza i doprinosa na zarade isplaćene zaklјučno sa 31. decembrom 2020. godine. Ako ispunjava sve uslove poslodavac ima pravo na povraćaj 75% od plaćenog poreza na zarade i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za novozaposleno lice;

3) Novoosnovano privredno društvo, novoosnovani preduzetnik, odnosno novoosnovani preduzetnik polјoprivrednik koji je upisan u registar nadležnog organa, odnosno organizacije zaklјučno sa 31. decembrom 2020. godine ima pravo na oslobođenje od plaćanja poreza i doprinosa na zaradu osnivača, odnosno ličnu zaradu preduzetnika/preduzetnika polјoprivrednika;

4) Poslodavac – pravno ili fizičko lice, koji zasnuje radni odnos sa kvalifikovanim novozaposlenim licem ima pravo na oslobođenje od plaćanja obračunatog i obustavlјenog poreza i doprinosa za PIO na teret zaposlenog i na teret poslodavca iz zarade isplaćene zaklјučno sa 31. decembrom 2022. godine;

5) Poslodavac – novoosnovano privredno društvo koje obavlјa inovacionu delatnost registrovano zaklјučno sa 31. decembrom 2020. godine, ima pravo na oslobođenje od plaćanja poreza i doprinosa na teret zaposlenog i na teret poslodavca obračunatih i obustavlјenih iz zarada osnivača.

Više informacija o uslovima za ostvarivanje ovog prava možete videti ovde ili na portalu Poreske uprave.

Pravo na povraćaj poreza i doprinosa ostvaruje se podnošenjem zahteva na propisanom obrascu. (Izgled i sadržinu zahteva propisuje ministar nadležan za poslove finansija. Kako je ovo jedna od novih mera, izrada obrasca je u toku ali će stranica biti ažurirana kada obrazac bude objavlјen.)

Pravo na poresko oslobođenje prikazuje se kroz poresku prijavu PPP-PD koja se podnosi isklјučivo elektronski preko portala Poreske uprave, ePorezi. Za podnošenje ove poreske prijave neophodno je da imate potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom, a samu proceduru možete obaviti i korišćenjem internet kioska koji su vam na raspolaganju u svim u filijalama Poreske uprave.

Poslednja izmena 20.01.2020.

32. Šta je to lokalna komunalna taksa za isticanje firme i kome se prijavlјuje?

Lokalna komunalna taksa za isticanje firme, poznatija kao „firmarina“ plaća se za svaki istaknuti naziv na bilo kom mestu na poslovnom prostoru koji ukazuje da se tu obavlјa delatnost. Ukoliko je sedište firme u jednoj opštini, a postoje ogranci ili poslovni prostor u drugim opštinama gde je takođe istaknut naziv firme, potrebno je da se prijavite za plaćanje ove takse svakoj jedinici lokalne samouprave.

Putem portala lpa.gov.rs mogu se elektronski podneti prijave svim opštinama i gradovima, proveriti stanje dugovanja i elektronski uplatiti iznos takse. Nadležna poreska administracija će u skladu sa odlukom svoje jedinice lokalne samouprave utvrditi godišnju obavezu firmarine, ukoliko su ispunjeni propisani uslovi za to.

Firmarinu ne plaćaju mikro i mala pravna lica i preduzetnici koji imaju godišnji prihod ispod 50 miliona dinara, osim onih koji se bave bankarstvom, osiguranjem, naftom, duvanom, cementom, poštanskim, telefonskim i mobilnim uslugama, elektroprivredom, igrama na sreću, noćnim barovima i diskotekama.

Ukoliko niste sigurni da li ste obavezni da se prijavite za firmarinu, možete kontaktirati jedinicu lokalne samouprave u kojoj poslujete da proverite.

Poslednja izmena 20.01.2020.

33. Koje ekološke takse i naknade postoje i kako da znam da li je potrebno da se prijavim da plaćam neku od njih?

Naknada za zaštitu i unapređivanje životne sredine, poznatija kao eko taksa, plaća se jedinicama lokalne samouprave u kojima firma obavlјa pretežnu delatnost, pod čime se podrazumeva delatnost registrovana u APR-u kao i delatnost od koje firma ostvaruje najviše prihoda.

Prijava se podnosi putem portala lpa.gov.rs ili u pisanom obliku svim opštinama gde firma obavlјa pretežnu delatnost. Visina godišnjeg iznosa naknade jednaka je u svim opštinama i zavisi od toga da li delatnost ima veliki, srednji ili mali uticaj na životnu sredinu, kao i od razvrstavanja pravnog lica (veliko, srednje, malo, mikro).

Ukoliko u svom poslovanju značajno zagađujete životnu sredinu u obavezi ste da platite i naknadu za zagađivanje životne sredine i da Agenciji za zaštitu životne sredine dostavite godišnji izveštaj o količinama emisija SO2, NO2, praškastih materija i otpada u Nacionalni registar izvora zagađivanja do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, unosom podataka u informacioni sistem Nacionalnog registra izvora zagađivanja.

Više o naknadi za zagađivanje životne sredine

Naknada se plaća kada:

  • uzrokujete zagađivanje životne sredine emisijama SO2, NO2 odnosno praškastim materijama iz postrojenja, pojedinačnih izvora emisija, za koje se izdaje integrisana dozvola, odnosno praškastim materijama iz asfaltnih baza;
  • proizvođač, odnosno odlagač opasnog otpada za postrojenja za koja se izdaje integrisana dozvola;
  • javna komunalna preduzeća, pravna lica i preduzetnici, koja upravlјaju komunalnim otpadom.

Pojedinačni izvori emisije SO2, NO2 i praškastih materija jesu tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u vazduh:

1) SO2 u količini većoj od 100 kg godišnje;

2) NO2 u količini većoj od 30 kg godišnje;

3) praškaste materije u količini većoj od 10 kg godišnje (za asfaltne baze se primenjuje emisioni faktor, odnosno masa emitovanih zagađujućih materija određuje se prema masi proizvedenog produkta, tako da za asfaltne baze iznosi 0,01% praškastih materija u odnosu na ukupnu godišnju proizvodnju)

Više informacija je dostupno na portalu Agencije za zaštitu životne sredine.

34. Šta je to elektronsko sanduče?

Elektronsko sanduče (jedinstveni elektronski sandučić) je vrsta naloga elektronske pošte (nacionalnie-mail) na koji možete primati zvaničnu elektronsku poštu,ako se tako izjasnite kod pojedinih organa. Preduslov da koristite elektronsko sanduče je da otvorite nalog na nacionalnom Portalu eUprava.

Elektronsko sanduče je trenutno u fazi razvoja, ali se očekuje da u narednom periodu postane dominantan kanal za dostavu pisama i drugih obaveštenja poslovnim subjektima.

Poslednja izmena 20.01.2020.

35. Želim da se bavim prodajom, odnosno trgovinom na malo. Koje uslove moram da ispunim?

Ako želite da se bavite trgovinom, postoje posebni uslovi koje morate ispuniti pre toga. Postoje opšti uslovi i oni važe za sve one koji se bave trgovinom i to su:

  1. a) uslovi iz oblasti zdravstvene i opšte bezbednosti, tehnički zahtevi,

uslovi koji se odnose na pakovanje (ambalažu), obeležavanje, zaštitu životne sredine i dr.

  1. b) posedovanje isprava o proizvodnji, nabavci i prodaji robe sa odgovarajućim podacima, kao i da robu u prevozu prate odgovarajuće isprave,
  2. c) vođenje evidencije prometa robe na osnovu isprava za svako posebno prodajno mesto. Osim toga, potrebno je da objekat u kome obavlјate poslovanje ispunjava minimalne tehničke uslove koji se odnose na prostor, uređaje i opremu.

Ako se bavite trgovinom cigareta, alkohola, hemikalija i slično, potrebno je da ispunite dodatne uslove koje je potrebno proveriti pre otpočinjanja poslovanja.

Poslove inspekcijskog nadzora ispunjenosti ovih uslova obavlјa tržišna inspekcija.

Poslednja izmena 24.01.2020.

36. Kako se prijavlјuje osnivač, osnivač-zastupnik i preduzetnik na obavezno socijalno osiguranje u CROSO?

Prijava na obavezno socijalno osiguranje se vrši Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO), i obuhvata penziono, zdravstveno i osiguranje u slučaju nezaposlenosti.

Preduzetnik ne mora da podnosi prijavu CROSO. Za lica koja samostalno obavlјaju preduzetničku delatnost prijava na obavezno socijalno osiguranje podnosi se automatski od strane Agencije za privredne registre kada se izvrši registracija.

Kada se radi o privrednom društvu, prijava na obavezno socijalno osiguranje u CROSO za osnivača, člana privrednog društva koji u njemu radi ili lica koja su istovremeno i osnivači po kapitalu i zakonski zastupnici (bez zasnivanja radnog odnosa), podnosi se automatski od strane Agencije za privredne registre pri registraciji, počev od 01. januara 2020. godine.

Prijava na obavezno socijalno osiguranje za osnivača ili člana privrednog društva koji zasniva radni odnos u privrednom društvu čiji je osnivač ili član podnosi se elektronski, u obavezi je da podnese prijavu CROSO elektronski preko portala www.croso.gov.rs. Da bi se izvršila prijava na obavezno socijalno osiguranje, potreban je potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom zakonskog zastupnika.

Poslednja izmena 20.01.2020.

37. Želim da zaposlim radnike. Kako da to uradim?

Kada preduzetnik ili privredno društvo želi da zaposli radnike, u obavezi je da pre prvog radnog dana tog radnika elektronski podnese prijavu u CROSO preko portala www.croso.gov.rs. Da bi se izvršila prijava radnika na obavezno socijalno osiguranje, potreban je potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom zakonskog zastupnika.

Poslednja izmena 24.01.2020.

38. Da li mogu da prijavim radnika pre prvog radnog dana i kako?

Da, postoji zakonska obaveza da se radnik prijavi na obavezno socijalno osiguranje pre stupanja na rad. Prijava radnika u CROSO vrši se elektronski preko portala www.croso.gov.rs. Da bi se izvršila prijava radnika na obavezno socijalno osiguranje, potreban je potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom zakonskog zastupnika.

Poslednja izmena 20.01.2020.

39. Koje mere je potrebno da preduzmem kao vlasnik firme radi zaštite podataka o ličnosti?

Važno je da od prvog dana poslovanja vodite računa o načelima obrade ličnih podataka o licima. Lični podaci sa kojima firme imaju kontakt su najčešće lični podaci zaposlenih i klijenata. Sa razvojem poslovanja, i količina podataka koju ćete prikuplјati će se uvećati, te je potrebno obezbediti viši nivo bezbednosti tih podataka.

Poslodavci su najčešće rukovaoci ličnim podacima i dužni su da primenjuju odgovarajuće organizacione, tehničke i kadrovske mere zaštite. Organizacione mere odnose se na, na primer, određenje nivoa pristupa podacima, određenje fizičkog prostora u kom se podaci čuvaju, uspostavlјanje sistema izveštavanja o podacima. Kada je reč o kadrovskim merama, prevashodno se radi o definisanju ko ima pristup određenim ličnim podacima (na primer, JMBG brojevima zaposlenih). Tehničke mere podrazumevaju beleženje pristupanja podacima, upotrebu brava, kontrolu pristupa, upotrebu video nadzora, instalaciju protivpožarnih uređaja, obezbeđenje rezervne kopije podataka u elektronskom obliku i druge slične mere. Rukovalac određuje svrhu obrade podataka, dok ih obrađivač obrađuje u te svrhe. Najčešće je u pitanju ista firma, ali u nekim slučajevima su u pitanju dve različite firme ili fizička lica. Najčešći primer u praksi se odnosi na situaciju kada je računovodstvena agencija (obrađivač) angažovana da radi obračun plata za neku firmu (rukovalac). Slično je i kada je agencija angažovana da vrši selekciju kandidata za posao za neku firmu.

O pravima i obavezama možete se bliže informisati na veb prezentaciji Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti.

Poslednja izmena 20.01.2020.

40. Koje mere je potrebno da preduzmem kao vlasnik firme radi bezbednosti i zdravlјa na radu?

Kao poslodavac u obavezi ste da obezbedite uslove koji u najvećoj mogućoj meri smanjuju mogućnost za nastanak povrede na radu, profesionalna i druga obolјenja koja mogu nastati tokom rada, uslove koji su neophodni za fizičku, psihičku i socijalnu bezbednost vaših radnika.

Saznajte više o potrebnoj dokumentaciji radi obezbeđivanja zdravlјa i bezbednosti u radu:

Poslodavac mora da izraditi određena dokumenta kako bi adekvatno uredio bezbednost i zdravlјe na radu:

  1. akt o proceni rizika za sva radna mesta u radnoj okolini;
  2. opšti akt (pravilnik, kolektivni ugovor) kojim se preciznije uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz oblasti bezbednosti i zdravlјa na radu poslodavca i zaposlenih;
  3. odluka o određivanju lica za bezbednost i zdravlјe na radu;
  4. zidni ormarić ili prenosiva torba za pružanje prve pomoći;
  5. program osposoblјavanja zaposlenih za bezbedan i zdrav rad;
  6. osposoblјenost za bezbedan i zdrav rad za sve zaposlene (Obrazac broj 6);
  7. dokazi – uverenja ili potvrde o stručnoj osposoblјenosti zaposlenih za rukovanje opremom za rad;
  8. uputstvo za bezbedan i zdrav rad za sva radna mesta;
  9. uputstvo za bezbedan rad sa opremom, sredstvima i opremom za ličnu zaštitu na radu i isprave o usaglašenosti;
  10. stručni nalazi o izvršenom pregledu i proveri opreme za rad;
  11. stručni nalazi o izvršenom ispitivanju uslova radne okoline;
  12. evidencije o:
  • radnim mestima sa povećanim rizikom;
  • zaposlenima raspoređenim na radna mesta sa povećanim rizikom i lekarskim pregledima zaposlenih raspoređenih na ta radna mesta;
  • povredama na radu, profesionalnim obolјenjima i bolestima u vezi sa radom;
  • zaposlenima osposoblјenim za bezbedan i zdrav rad;
  • opasnim materijama koje koristi u toku rada;
  • izvršenim ispitivanjima uslova radne okoline;
  • izvršenim pregledima i proverama opreme za rad;
  • prijavama smrtnih, kolektivnih i teških povreda na radu, povreda na radu zbog kojih zaposleni nije sposoban za rad više od tri uzastopna radna dana, profesionalnih obolјenja i opasnih pojava koje bi mogle da ugroze bezbednost i zdravlјe zaposlenih;
  • izdatim sredstvima i opremi za ličnu zaštitu na radu;
  • izvršenim lekarskim pregledima zaposlenih u skladu sa propisima o bezbednosti i zdravlјu na radu;
  1. najmanje 2% od ukupnog broja zaposlenih osposoblјenih za pružanje prve pomoći;
  2. ukoliko poslodavac angažuje zaposlenu ženu za vreme trudnoće, zaposlenog mlađeg od 18 godina života i osobu sa invaliditetom i profesionalno obolelog pismeno obaveštenje o rezultatima procene rizika;
  3. ukoliko deli radni prostor sa drugim poslodavcem, pismeni sporazum o primeni propisanih mera za bezbednost i zdravlјe na radu zaposlenih i da odredi lice za koordinaciju sprovođenja zajedničkih mera kojim se obezbeđuje bezbednost i zdravlјe svih zaposlenih;
  4. interni akt poslodavca kojim su utvrđeni rokovi provere ispravnosti električnih instalacija, odnosno rokovi za vršenje pregleda i ispitivanja stanja primenjenih mera zaštite od električnog udara, kao i izveštaji i evidencije o izvršenim pregledima i ispitivanjima istih.

Postoje dodatne obaveze koje poslodavci u oblasti građevinarstva moraju da ispune:

  • imenuju koordinatora za bezbednost i zdravlјe na radu u fazi izrade projekta;
  • imenuju koordinatora za bezbednost i zdravlјe na radu u fazi izvođenje radova;
  • pripreme plan preventivnih mera bezbednosti i zdravlјu na radu (ako su insvestitori za taj objekat);
  • pripreme elaborat o uređenju gradilišta;
  • pripreme izveštaj o početku rada koji dostavlјaju nadležnoj inspekciji rada najmanje osam dana pre početka rada;
  • prijave gradilište nadležnoj inspekciji rada najkasnije 15 dana pre početka rada gradilišta i postave kopiju Prijave gradilišta na vidno mesto na gradilištu (ako su investitori za taj objekat),
  • pripreme tehničku dokumentaciju (projekti, proračuni, uputstva za montažu i demontažu privremenih pomoćnih konstrukcija koje su postavlјene na gradilištu i zapisnici o pregledu skele pre početka korišćenja skele i u toku upotrebe).

Poslednja izmena 24.01.2020.

41. Da li neophodno da budem član poslovnog udruženja ili Privredne komore Srbije?

Članstvo u Privrednoj komori je obavezno za sve privredne subjekte koji obavlјaju poslovnu delatnost na teritoriji Republike Srbije i stiče se automatski osnivanjem u Agenciji za privredne registre. Članovi Privredne komore Srbije u obavezi su da plaćaju članarinu, o čijem iznosu se možete bliže informisati ovde.

Novoosnovani privredni subjekti ne plaćaju članarinu godinu dana od dana osnivanja.

Za razliku od članstva u Privrednoj komori, članstvo u poslovnim udruženjima je dobrovolјno, a iznos članstva zavisi od udruženja.

Poslednja izmena 24.01.2020.

42. Koji privredni subjekti imaju obavezu podnošenja finansijskih izveštaja i kada?

Obavezu podnošenja finansijskih izveštaja za svaku poslovnu godinu imaju privredna društva i preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo. Godišnji finansijski izveštaji podnose se najkasnije do 31. marta svake godine preko portala, isklјučivo elektronski.

Za podnošenje Godišnjeg finansijskog izveštaja vam je neophodan potpis kvalifikovanim elektronskim sertifikatom.

Poslednja izmena 23.01.2020.

43. Kako mogu da dobijem informaciju da li sam platio/la sve poreske obaveze?

Uvid u stanje poreskog duga u Poreskoj upravi možete izvršiti preko portala ePorezi, dok uvid u stanje duga u lokalnoj poreskoj administraciji (LPA) možete izvršiti na portalu www.lpa.gov.rs. „Da biste izvršili uvid neophodan je kvalifikovani elektronski sertifikat ili odgovorajući korisnički nalog kod LPA.

Uverenje o izmirenim porezima možete pribaviti elektronski, dok je za uverenje o izmirenim lokalnim poreskim dugovanjima neophodno posetiti jedinicu lokalne samouprave.

Poslednja izmena 24.01.2020.